Vještačenje

Iz zavoda za socijalni rad dijete bi trebalo uputiti na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. 

Jedinstveno tijelo vještačenja obavlja pregled djeteta, proučava medicinsku dokumentaciju te donosi nalaz i mišljenje o stupnju invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. 

Prema Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja (NN 85/14, 95/15) vještačenje obavljaju Vijeća vještaka/Vijeća viših vještaka: doktori medicine, socijalni radnici, psiholozi, stručnjaci edukacijsko rehabilitacijskog profila, pedagozi i drugi stručnjaci prema potrebi.

O nalazu i mišljenju jedinstvenog tijela vještačenja ovisi koja prava i u kojem opsegu osoba može ostvariti.

Što je potrebno za vještačenje?

  • Prije vještačenja potrebno je prikupiti i u ZOSI dostaviti određenu dokumentaciju.
  • Nakon što je stranka podnijela zahtjev za određeno pravo, čeka poziv koji će stići na kućnu adresu s vremenom i mjestom vještačenja. 
  • Na vještačenje se donosi najnovija medicinska dokumentacija (ona koja nije predana prilikom podnošenja zahtjeva).
  • Na vještačenje se donose originali ili ovjerene kopije.
  • Dokumentacija se zadržava do završetka postupka. 

Medicinska dokumentacija koja može biti relevantna za vještačenje:

  • nalaz dr. med. specijalista psihijatrije
  • nalaz psihologa
  • nalaz edukacijskog rehabilitatora
  • nalaz neuropedijatra (za djecu)
  • nalaz logopeda (za djecu)
  • nalazi drugih specijalista (dr. med. specijalista pedijatrije, dr. med. specijalista školske medicine, ostali specijalisti)
  • mišljenje stručnog tima odgojno-obrazovne ustanove i/ili ustanove u kojoj je dijete uključeno u habilitacijske/rehabilitacijske postupke 
  • drugi relevantni nalazi

Autističnom djetetu/osobi Jedinstveno tijelo vještačenja može utvrditi 3. ili 4. stupanj invaliditeta, kako je navedeno u Uredbi o metodologijama vještačenja (NN 67/2017):

Poremećaji iz autističnog spektra

1. STUPANJ

2. STUPANJ

3. STUPANJ

4. STUPANJ

  

– Dijete/osoba se uz primjerenu podršku može uključiti u školovanje u redovnim uvjetima prema primjerenom programu ili u rad u otvorenim uvjetima ili zaštitnim poduzećima na redovnoj osnovi, te može koristiti većinu javnih usluga uz primjerenu podršku.

– Potrebna kontinuirana podrška (praćenje/supervizija, usmjeravanje i vođenje), u većini aktivnosti svakodnevnog života.

– Intelektualno funkcioniranje može biti u granicama prosječnog, natprosječnog ili graničnog funkcioniranja, rjeđe blažeg intelektualnog zaostajanja, ali dijete/osoba značajno zaostaje u socio-emocionalnom razvoju i stjecanju adaptivnih vještina potrebnih za svakodnevni život.

– Podrška je prvenstveno usmjerena na snalaženje u socijalnim situacijama i procjenjuje se prema sljedećim kriterijima:

SOCIJALNA KOMUNIKACIJA: Dijete/osoba ima smanjeni interes za socijalne interakcije i uočljive su poteškoće u iniciranju socijalnih interakcija i razumijevanju novih socijalnih situacija. Dijete/osoba se redovito služi govorom i/ili potpomognutom komunikacijom bez posebnog poticanja, premda treba određenu podršku u izražavanju pojedinih složenijih sadržaja i doživljaja ili u razmjeni bitnih informacija. Dijete/osoba pokazuje jasne primjere atipičnih ili neuspješnih odgovora na socijalnu inicijativu drugih.

OGRANIČENI INTERESI I PONAVLJAJUĆA PONAŠANJA:

Kod djeteta/osobe redovno su prisutni rituali i ponavljajuća ponašanja što općenito značajno narušava funkcionalno ponašanje. Ponavljajuća ponašanja otporna su na pokušaje prekida od strane druge osobe. Uski interesi (fiksacije) otporni

na preusmjeravanje.

FUNKCIONALNO PONAŠANJE: Dijete/osoba je djelomično samostalna u zadovoljavanju svojih egzistencijalnih potreba, brine u nekoj mjeri o vlastitom zdravlju i integritetu te može u mnogim svakodnevnim situacijama prilagoditi svoje ponašanje, prepoznaje potrebu i osposobljena je tražiti pomoć od drugih kada joj je ista potrebna. Potrebna je redovita podrška u pojedinim svakodnevnim situacijama, te podrška u snalaženju u novim situacijama. Nepoželjna ponašanja su rijetka, manje jakosti i učestalosti i (obično verbalna agresija) ciljani izvor frustracije. Neprilagođeni nepoželjni oblici ponašanja variraju prema učestalost obliku i jačini .

– Dijete/osoba zbog težine oštećenja i pridruženih teškoća na planu ponašanja, mentalnog ili općeg zdravlja treba zaštićene uvjete školovanja i življenja koji zahtijevaju visoko strukturirani pristup i vrlo visoku razinu trajne podrške.

– Potrebna je intenzivan 24 satni svakodnevni nadzor i podrška.

– Intelektualno funkcioniranje je ispodprosječno ili značajno ispodprosječno, a dijete / osoba značajno zaostaje u socio-emocionalnom razvoju i stjecanju adaptivnih vještina čak i u odnosu na snižene intelektualne sposobnosti i funkcionalne dnevne vještine.

– Podrška je prvenstveno usmjerena na pomoć u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba i očuvanju integriteta i procjenjuje se prema sljedećim kriterijima:

SOCIJALNA KOMUNIKACIJA:

Dijete/osoba pokazuje značajan deficit verbalnih i neverbalnih socijalnih-komunikacijskih vještina u odnosu na svoju dob. Iniciranje socijalnih interakcija je vrlo ograničeno i usmjereno samo na pojedine osobe i situacije, a odgovori na socijalnu inicijativu drugih, uglavnom su neprimjereni ili izostaju. Dijete/osoba komunicira većinom neverbalno ili pojedinačnim riječima u funkciji zadovoljavanja svojih potreba ili svoje potrebe pokazuje atipičnim neverbalnim ponašanjima.

OGRANIČENI INTERESI I PONAVLJAJUĆA PONAŠANJA:

Kod djeteta/osobe su prisutni rituali i ponavljajuća ponašanja i/ili preokupacije i/ili ograničeni interesi tako često i intenzivno da su vrlo lako uočljivi i pri nasumičnom promatranju, a značajno ometaju funkcioniranje u različitim ili svim životnim situacijama. Vidljiva je tjeskoba ili frustracija kada se takvo ponašanje prekida i teško je preusmjeriti osobu iz njene fiksacije na neki interes ili se ona na njega ubrzo vraća. Prisutna je značajna tjeskoba gotovo pri svakoj promjeni rutine ili prijelazu na novo.

FUNKCIONALNO PONAŠANJE:

Dijete/osoba treba kontinuiranu podršku (djelomičnu fizičku podršku i verbalno usmjeravanje) ili je potpuno ovisna o podršci pri zadovoljavanju većine potreba (vršenje nužde, prehrana, higijena i njega, odmor i spavanje), a posebno u zaštiti zdravlja i vlastitog integriteta. Dijete/osoba povremeno ili kontinuirano izražava nepoželjna ponašanja koja variraju obzirom na oblik (autoagresivnost, agresivnost, destruktivnost, stereotipije), jakost i učestalost.

Rješenja nakon završenog postupka vještačenja o ostvarenim pravima izdaje isključivo institucija u kojoj se podnosi zahtjev za ostvarenje određenog prava.

Ako vijeće vještaka ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti, osobu se može uputiti na dodatne preglede i obradu medicinskoj ili drugoj ustanovi ili doktoru specijalisti ili drugom stručnjaku.

Eventualne žalbe se također podnose u instituciji u kojoj je zahtjev predan (u roku od 15 dana od dobivenog rješenja).

Kontrolne preglede za djecu s razvojnim teškoćama potrebno je predvidjeti u vremenskim razmacima:

U RAZMAKU OD 6 MJESECI

za stupanj I. i II.

U RAZMAKU OD 1 GODINE

za stupanj III.

U RAZMAKU OD 2 GODINE

za stupanj IV.

Pravo na naknadu putnih troškova za odlazak na vještačenje

Osoba koja se vještači i njezina pratnja imaju pravo na naknadu putnih troškova za odlazak na vještačenje, u slučaju da ju iz zavoda upute na vještačenje u mjesto različito od mjesta njezina stanovanja.

Naknada putnih troškova uključuje naknadu za troškove prijevoza te naknadu za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja, odnosno boravka u drugom mjestu.

Obrazac zahtjeva za naknadu putnih troškova nalazi se na sljedećoj poveznici: https://www.zosi.hr/docs/zahtjev_za_naknadu_putnih_troskova.pdfww.zosi.hr/zavod/vjestacenje/.

Koja su vam prava i usluge dostupne u pojedinom sustavu?