Prava i usluge iz zdravstvenog sustava
U nastavku slijedi popis prava i usluga iz zdravstvenog sustava prema:
- Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 152/22)
- Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23)
- Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje.
- Uvjet za ostvarivanje ovog prava je da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo vrijeme korištenja prava (osim ako nezaposleni roditelj nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu).
- Zaposleni roditelji imaju pravo na rad s pola radnog vremena za punu plaću i sa svim pravima iz radnog odnosa.
- Pravo se ne može ostvariti ako jedan od roditelja djeteta već koristi to pravo za drugo dijete ili ima priznat status roditelja njegovatelja (osim ako je vještačenjem utvrđeno da roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti).
- Pravo ne može ostvariti roditelj odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi odnosno ako je dijete smješteno u odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati (iznimka je ako roditelj živi sam s djetetom i obavezan je raditi drugu smjenu).
- Zahtjev za rad s polovicom radnog vremena podnosi se u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a odlučivanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na vještačenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
- Zaposleni roditelj može u dogovoru s poslodavcem potpisati Izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u nejednakom rasporedu radnog vremena (Članak 68. stavak 2. Zakona o radu) – preraspodjela radnog vremena ( da radi 12 sati jedan dan, umjesto 3 dana po 4h).
- Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim teškoćama u razvoju, nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života.
- Uvjet za ostvarivanje ovog prava je da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo vrijeme korištenja prava (osim ako nezaposleni roditelj nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu).
- Iznos novčane naknade je 551,80 EUR (4.157,50 kuna) mjesečno.
- Pravo se ne može ostvariti ako jedan od roditelja djeteta već koristi to pravo za drugo dijete ili ima priznat status roditelja njegovatelja (osim ako je vještačenjem utvrđeno da roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti).
- Pravo ne može ostvariti roditelj odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi odnosno ako je dijete smješteno u odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati (iznimka je ako roditelj živi sam s djetetom i obavezan je raditi drugu smjenu).
- Pravo se priznaje na temelju vještačenja, a zahtjev se podnosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Produljeni roditeljski dopust se daje na određeno vrijeme te se nakon isteka, a ako još uvijek postoji potreba za njime, roditelj mora ponovo sa novom dokumentacijom i novim prijedlogom za Povjerenstvo koje napiše izabrani pedijatar, javiti ponovo u područni ured zavoda za zdravstveno osiguranje kako bi mogao koristiti to pravo i dalje.
- Djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj osiguravaju se na obvezno zdravstveno osiguranje te stječu status osigurane osobe.
- Pravo na zdravstvenu zaštitu:
- primarnu zdravstvenu zaštitu,
- specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,
- bolničku zdravstvenu zaštitu,
- pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova,
- dentalna pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom dentalnih pomagala,
- ortopedska i druga pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala Zavoda,
- zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim državama.
- Pravo na novčane naknade:
- naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite,
- novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja,
- naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,
- naknadu za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, ako pravo smještaja nije ostvareno uz dijete u bolnici.
- Pregledi specijalista, dijagnostika, rehabilitacija ( SUVAG, Goljak)
- Besplatne pelene nakon 3. godine života – na doznaku pedijatra/liječnika obiteljske medicine.
Bolničke putovnice
Autistične osobe i njihovi roditelji/skrbnici s područja cijele Republike Hrvatske mogu zatražiti izradu bolničke putovnice, koje su osmišljene u suradnji Udruge za skrb autističnih osoba Rijeka i KBC-a Rijeka.
Autističnim osobama i njihovoj pratnji često se pri dolasku u zdravstvene ustanove pojavljuje problem u komunikaciji sa zdravstvenim osobljem ili drugim pacijentima koji ne razumiju njihovu uznemirenost i nestrpljenje.
Bolnička putovnica je dokument koji liječnicima i medicinskom osoblju omogućava brzi uvid u način funkcioniranja autistične osobe te tako olakšava pretrage i preglede, kao i moguću njegu pri boravku na liječenju.
Ova putovnica ujedno služi kao dokument iz kojeg se vidi da su u pitanju osobe s invaliditetom te da imaju prednost pristupa liječniku.
Budući da je svaka autistična osoba specifična i ima različite navike i načine funkcioniranja, ovim su upitnikom pokrivena bitna područja skrbi za slučaj da osoba završi na liječenju u bolnici, uključujući pitanja o navikama osobe, specifičnim ponašanjima, načinu funkcioniranja, prehrani, komunikaciji, alergijama, načinu kako je smiriti kad je uznemirena i slično.
Prvi korak za dobivanje bolničke putovnice je ispunjavanje online upitnika, kojem možete pristupiti na istaknutoj poveznici.
