Zakon o inkluzivnom dodatku

Pravo na inkluzivni dodatak objedinjuje četiri prava iz tri različita sustava

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Prema Zakonu o inkluzivnom dodatku (NN 156/2023), koji je na snagu stupio 1. siječnja 2024., pravo na inkluzivni dodatak objedinjuje četiri različita prava iz tri različita sustava:

  1. pravo na osobnu invalidninu (do sada u nadležnosti Hrvatskog Zavoda za socijalni rad)
  2. pravo na doplatak za pomoć i njegu (do sada u nadležnosti Hrvatskog Zavoda za socijalni rad)
  3. pravo na doplatak za djecu koji se ostvaruje u uvećanom iznosu radi oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta (do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  4. pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom (do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje).

Razine potpore

Visina iznosa inkluzivnog dodatka razvrstava se u 5 razina ovisno o vrsti, težini, stupnju invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti i dobi osobe.

Prema trenutno važećoj osnovici (120 eura), inkluzivni dodatak iznosit će:

  • za korisnika prve razine inkluzivnog dodatka 720 eura
  • za korisnika druge razine inkluzivnog dodatka 480 eura
  • za korisnika treće razine inkluzivnog dodatka 432 eura
  • za korisnika četvrte razine inkluzivnog dodatka 162 eura
  • za korisnika pete razine inkluzivnog dodatka 138 eura.

Razinu potpore utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.

Koliko će iznositi inkluzivni dodatak za djecu, mlade i odrasle osobe s dijagnozom autizma?

Uredbom o metodologiji vještačenja (NN 96/2023) utvrđeno je da se dijagnoza poremećaja iz autističnog spektra svrstava isključivo u 3. i 4. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti (Lista II u Prilogu V. Uredbe o metodologiji vještačenja), dok se oštećenje organizma (tjelesno oštećenje) vještači u postotku između 80 i 100% (Lista I u prilogu IV. Uredbe).

Prema tome, osobe s dijagnozom autizma svrstavaju se isključivo u prve tri razine, koje ostvaruju najviše iznose inkluzivnog dodatka i to na sljedeći način:Iznos inkluzivnog dodatka za osobe s dijagnozom autizma

Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se:

  • osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja;
  • osobi koja osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima (ne prema Zakonu o socijalnoj skrbi).

Ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak

Ostvarivanje inkluzivnog dodatka

Još neke važne napomene:

  • Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi. Sredstva ostvarena inkluzivnim dodatkom ne mogu se ovršiti.
  • Za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak na temelju dijagnoze autizma nije potrebno priložiti Barthelov indeks.
  • „Redovni doplatak za djecu“ koji uređuje Zakon o doplatku za djecu i dalje je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i utvrđuje se pod istim uvjetima kao i ostali korisnici doplatka za djecu, u skladu s dohodovnim cenzusom te svotom doplatka.

Leave a comment