Predavanje pruža strukturiran uvid u proces ostvarivanja prava i usluga za autistične osobe, od dijagnostike do konkretnih mjera podrške unutar obrazovnog, zdravstvenog, socijalnog i mirovinskog sustava. Polazeći od stvarnih potreba obitelji i stručnjaka, Tomislav Cvrtnjak objašnjava kako se snaći u postojećim procedurama i sustavima te koje prepreke najčešće otežavaju ostvarivanje podrške u praksi. Ujedno predstavlja novi internetski resurs SUZAH-a koji će objediniti ključne informacije, hodograme, edukativne materijale i sadržaje sa stručnih skupova, s ciljem da korisnicima olakša snalaženje u sustavima i pristup relevantnim informacijama.

Tomislav Cvrtnjak je edukacijski rehabilitator i voditelj programa u Savezu udruga za autizam Hrvatske. U svom svakodnevnom radu pruža podršku autističnim osobama, njihovim obiteljima i stručnjacima iz različitih sektora. Vodi savjetovalište i SOS liniju za pitanja vezana za autizam, provodi edukacije i razvija programe podrške usmjerene na unapređenje kvalitete života i ostvarivanje prava. Zalaže se za pristup temeljen na ljudskim pravima te promiče inkluziju, samoodređenje i ravnopravno sudjelovanje u zajednici.

Izlaganje donosi pregled aktualnih tema iz djelokruga rada institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, s posebnim osvrtom na nova prava poput inkluzivnog dodatka i usluge osobne asistencije. Bit će predstavljena uloga i nadležnosti Ureda u zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom, a poseban naglasak stavit će se na izazove i stanje u području zaštite prava osoba s poremećajem iz autističnog spektra.

Anica Ježić, odlukom Hrvatskog sabora od 13. prosinca 2024. godine imenovana je zamjenicom pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Po svom obrazovanju je diplomirana socijalna radnica/magistra socijalnog rada te je radno iskustvo stjecala u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Tijekom godina rada stekla je značajna iskustva u područjima vezanim za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, posebice u dijelu koji se odnosi na vještačenje (kreiranje propisa, edukacije stručnjaka te ujednačavanje postupanja), udruge osoba s invaliditetom (priprema i podrška u provedbi projekata), socijalne usluge (razvoj i unapređenje područja pružanja usluga), te dugotrajnu skrb (povezivanje sustava u pružanju dugotrajne skrbi, EU koordinatorica RH za dugotrajnu skrb).

U RH se podaci o osobama s invaliditetom, pa tako i o osobama s poremećajima iz autističnog spektra,  prate se od 2001. godine, temeljem Zakona o registru osoba s invaliditetom, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Podaci se prikupljaju od 2015. godine iz Zavoda za vještačenje te  E matice za učenike sa rješenjima o prilagođenom obliku školovanja. Do 2015. podaci su se prikupljali iz svih tada relevantnih tijela vještačenja (HZMO, HZZO, socijalna skrb, prosvjeta, MHBDR). Od 2001. – 2025. godine zabilježen je kontinuiran porast broja registriranih osoba s poremećajima iz autističnog spektra i on trenutno iznosi . Porast broja zabilježenih osoba sa PAS proizlazi iz bolje dijagnostike, unapređenja bilježenja poremećaja tijekom vještačenja te njegove potpune dostave u Registar.

Tomislav Benjak, dr.med. spec. javnog zdravstva, naslovni docent na Medicinskog fakulteta u Rijeci. Voditelj Registra osoba s invaliditetom i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dugi niz godina bavi se upravo područjem epidemiologije autističnog spektra u Republici Hrvatskoj i Svijetu.

Izlaganje donosi pregled ključnih povijesnih događaja i teorijskih promjena koje su oblikovale razumijevanje autizma – od ranih medicinskih definicija do suvremenog pristupa temeljenog na konceptu neuroraznolikosti. Bit će prikazano kako su se kroz vrijeme mijenjali pogledi na autistične osobe i njihovu ulogu u društvu, kao i kako je razvoj autistične zajednice pridonio redefiniranju autizma iznutra. Posebna pažnja posvećena je novijim teorijama poput teorije dvostruke empatije, monotropizma i fenomena maskiranja, koje donose dublje razumijevanje autističnog iskustva i potiču promjene u pristupima podršci i inkluziji.

Valentina Kukuruzović je edukacijska rehabilitatorica, zaposlena kao stručna suradnica u Dječjem vrtiću Tatjane Marinić u Zagrebu. Diplomirala je 2022. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, a njezin diplomski rad predstavlja jedan je od prvih stručnih radova u Hrvatskoj koji autizam promatra kroz prizmu teorije neuroraznolikosti, čime doprinosi razvoju suvremenog, afirmativnog pristupa autizmu.

Sveučilište u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Sveučilište), kao najstarije i najveće hrvatsko sveučilište, kontinuirano radi na osiguravanju kvalitetne i sustavne podrške studentima, posebice onima s većim rizikom izloženosti teškoćama u studiranju kao što su studenti s invaliditetom. Potvrda tome je i kontinuirani porast broja studenata s invaliditetom koji se obrazuju na Sveučilištu te koriste različite oblike potpore koji im se nude. Podrška studentima organizirana je na sveučilišnoj, ali i na razini sastavnica (31 fakulteta i 3 akademije), kroz rad posebnih ureda i službi, angažman nastavnika, stručnjaka, studenata te drugih dionika. Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Ured), najstariji je takav ured u Republici Hrvatskoj, osnovan s ciljem izjednačavanja mogućnosti i osiguravanja uvjeta za kvalitetno i uspješno studiranje sadašnjim i budućim studentima s invaliditetom. Ured pruža podršku svim studentima koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja, bez obzira na utvrđeni postotak ili stupanj oštećenja, imaju stalne, povremene ili privremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih obveza. To uključuje studente s oštećenjem vida, sluha i motorike, kroničnim bolestima, ADHD-om, autizmom, psihičkim bolestima i poremećajima, specifičnim poremećajem učenja (npr. disleksija, disgrafija, diskalkulija), te ostalim zdravstvenim stanjima i teškoćama koje mogu utjecati na tijek studiranja. Važnu ulogu u radu Ureda imaju koordinatori za studente s invaliditetom (nastavnici) i studentski predstavnici imenovani na svakoj od sastavnica Sveučilišta, kao i Povjerenstvo za studente s invaliditetom. Aktivnostima Ureda kao što su vršnjačka potpora, donošenje preporuka za prilagodbu nastavnog procesa i polaganja ispita, edukacija nastavnog i nenastavnog sveučilišnog osoblja, ali i mnogim drugima, nastoje se kreirati uvjeti kojima će se prevladati niz prepreka koje postoje u visokom obrazovanju. Sveučilište u Zagrebu i nadalje će sustavno razvijati i unaprjeđivati sustav podrške, poštujući načela inkluzivnosti i uvažavanja različitosti među studentima, s ciljem osiguravanja jednakih mogućnosti za učenje što većem broju studenata.

Valentina Novak Žižić diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Studijski centar socijalnog rada, 2008. godine. Od tada kontinuirano radi u području pružanja potpore osobama s invaliditetom, najprije kroz angažman u neprofitnim organizacijama, a posljednjih više od deset godina kroz rad u Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno pohađa doktorski studij „Prevencijska znanost i studij invaliditeta“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem integracije znanstvenog i stručnog pristupa u daljnjem radu. Udana je i majka trojice sinova.

U slučaju kašnjenja programa simpozija, predviđena pauza će biti kraća.

Ovo predavanje pruža osnovni uvid u proces specijalističke procjene neophodne za uspješnu implementaciju AAK  sustava kod osoba s poremećajem iz autističnog spektra . Naglasit će se kritična uloga sveobuhvatne i višekratne procjene u razumijevanju jedinstvenih potreba i potencijala koji su relevantni za odabir i primjenu odgovarajućeg AAK sustava.

Ines Delzotto diplomirala je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i radi kao magistra edukacijske rehabilitacije u Dnevnom centru za rehabilitaciju Veruda Pula gdje je osnovala prvi službeni Kabinet za asistivnu tehnologiju u Hrvatskoj u kojem se vrši dijagnostika, rehabilitacija, savjetovanje i edukacija kao i razvoj novih instrumenata. Ima 20 godina iskustva u području asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije (AT/AAK), članica je organizacija AAATE, ISAAC, inicijative GATE te RESNA-e. Stručnu specijalizaciju na području rehabilitacije putem asistivne tehnologije završila je na Milanskom institutu za istraživanje i razvoj.

U ovom kratkom izlaganju ćemo proći smjernice i savjete kako napraviti komunikacijsku ploču za javnu uporabu i na što sve trebamo pripaziti kod pripremanja izrade takve ploče. Na konkretnim primjerima iz prakse ćemo objasniti kako možemo komunikacijske ploče učiniti što pristupačnijima krajnjim korisnicima.

Eva Pavić je educirana PODD provoditeljica 1. stupnja i majka autistične djevojčice Franke (11g) koja od svoje 4. godine komunicira uz pomoć AAK (nisko i visokotehnološkim oblicima) i govora. Eva već dugo izrađuje komunikacijske ploče, a koristi ih i kao oblik univerzalnog dizajna i diskretne prilagodbe za svoje neurodivergentne učenike u podučavanju stranog jezika. Drži predavanja o AAK iz perspektive roditelja te hands on radionice za stručnjake različitih profila. U udruzi ASK volontira kao koordinatorica za AAK.

Kada sustav prepoznaje potrebe, liječenje postaje prednost, a ne samo pravo! Zdravstvena skrb počinje razumijevanjem. Za osobe iz spektra autizma to znači okruženje koje prepoznaje neverbalnu komunikaciju, smanjuje senzorne prepreke i omogućuje izražavanje na drugačiji način. Višegodišnja suradnja Udruge i KBC-a Rijeka obuhvaća niz aktivnosti usmjerenih na poboljšanje pristupačnosti zdravstvene skrbi za osobe s teškoćama – od rane intervencije i KBC putovnica, do edukacija zdravstvenih djelatnika i uvođenja vizualnih i digitalnih alata za potpomognutu komunikaciju u zdravstveni sustav. Upravo nas je ova suradnja potaknula da krenemo korak dalje – prema razvoju komunikatora Pilence, koji osim podrške u zdravstvenom sustavu, pruža pomoć osobama s teškoćama u svakodnevnoj komunikaciji i svim aspektima života.

Nevia Krupljanin se kroz svoj rad aktivno bori za prava i mogućnosti marginaliziranih i ranjivih skupina te članova njihovih obitelji. Svojim je radom značajno doprinijela razvoju društvenog i javnog zagovaranja za potrebe djece s razvojnim teškoćama te implementaciji inovativnih oblika inkluzije koji odgovaraju modernom načinu života.

Porast prevalencije autizma direktno utječe na porast raznolikosti oblika podrške koji se nude na tržištu te obitelji često, u dobroj namjeri, odabiru podršku koja nije nužno znanstveno utemeljena. Stručnjaci različitih profila koji su u kontaktu s djecom rane dobi trebaju zagovarati oblike podrške koja se temelji na znanstvenim dokazima. Potpomognuta komunikacija danas se smatra jednom od znanstveno utemeljenih metoda za populaciju kod koje utvrđen poremećaj iz spektra autizma (National Clearingshouse, 2020). U okviru studijskih programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu o ovoj metodi slušaju studenti logopedije kao i studenti edukacijske rehabilitacije. Osim nastavnoga dijela, na ERF-u se od 2010. godine provode različiti znanstveni i stručni projekti u okviru kojih su razvijena softverskarješenja (projekt ICT-AAC), unaprijeđena znanja stručnjaka (Komunikacija za svako dijete) ili osigurana asistivna tehnologija za različite ustanove diljem Hrvatske. U izlaganju će se predstaviti trenutna inicijativa koju podupire Ured UNICEF-a za Hrvatsku, a koja je usmjerena na unaprjeđenje znanja zdravstvenih djelatnika o potpomognutoj komunikaciji („Komunikacija za svako dijete – unaprjeđenje komunikacije zdravstvenih djelatnika s djecom mlađom od 10 godina s teškoćama uz pomoć potpomognute komunikacije i digitalne tehnologije u bolničkom okruženju“). Jedan od doprinosa ERF-a svakako je i netom završeni projekt Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju: Uz asistivnu tehnologiju do jednakih mogućnosti (ATTEND) koji je ostavio trag u opremi za 34 centra za odgoj i obrazovanje, webinarima kao i objavljivanju sveučilišnog udžbenika. Kroz izlaganje će se predstaviti spomenuti doprinosi ERF-a, te će se dati osvrt na izazove u kliničkome radu u području potpomognute komunikacije.

Jasmina Ivšac Pavliša redovita je profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Njezini interesi vezani su uz rano prepoznavanje odstupanja u komunikaciji i jezičnome razvoju, oblike podrške te razvoj i implementaciju potpomognute komunikacije. Aktivno je pridonijela provedbi različitih multidisciplinarnih projekata usmjerenih na razvoj nisko i visokotehnoloških oblika potpomognute komunikacije (primjerice, projekti ICT-AAC, MULTI-SKLAD). Urednica je sveučilišnog udžbenika Potpomognuta komunikacija kao metoda rane intervencije: teorijska ishodišta i klinička praksa. U dva je navrata vodila Nastavno-klinički centar ERF-a. Trenutačno je voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji te predsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu.

Sanja Šimleša izvanredna je profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Dodatno se usavršavala u području psihološke procjene djece u Centru za istraživanje djece Sveučilišta Yale, Klinici za autizam i neurološki razvoj Sveučilišta California, Odsjeku za psihijatriju Sveučilišta California i Centru za ljudski razvoj i poremećaje – Centru za autizam Sveučilišta Washington (tijekom 2011., 2012. i 2018. godine). Urednica je hrvatskog izdanja Opservacijskog protokola za dijagnostiku autizma ADOS-2. Osmislila je i provodi pet programa Centra za cjeloživotno učenje ERF-a, od kojih izdvajamo edukaciju Razvojna procjene djece dobi 0-6 godina koja se provodi već 14 godina te edukaciju Poticanje socijalne komunikacije kod djece s razvojnim odstupanjima koja se provodi već 10 godina. Od 2017. do 2022. godine bila je voditeljica Nastavno-kliničkog centra Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

Renata Pinjatela redovita je profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Sudjeluje u izvođenju nastave na nekoliko kolegija iz područja edukacije i rehabilitacije osoba s motoričkim poremećajima, kroničnim i rijetkim bolestima te primjene i razvoja usluga asistivne tehnologije na prijediplomskom studiju Rehabilitacije i diplomskom studiju Edukacijske rehabilitacije. Bila je mentorica u pripremi tri znanstvena rada koja su osvojila Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je kao voditeljica ili suradnica u nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Autorica je većeg broja znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima i na znanstvenim skupovima, kao i poglavlja u znanstvenoj monografiji i sveučilišnom udžbeniku. Bila je suradnica i voditeljica Kabineta za ranu psihomotoričku stimulaciju Nastavno-kliničkog centra ERF-a. Od 2022. godine voditeljica je Laboratorija za asistivnu tehnologiju ERF-a.

Odrasle autistične osobe i djeca s autizmom suočavaju se s brojnim izazovima u zdravstvenom sustavu. Djeca s autizmom od najranijih dana proživljavaju neugodna iskustva u bolničkom okruženju. Nezaobilazna je činjenica da su odrasle autistične osobe pod povećanim rizikom za prateće zdravstvene probleme. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako najveće prepreke u zdravstvenom sustavu predstavljaju senzorna preosjetljivost te poteškoće u komunikaciji, zbog čega zdravstveni pregled može biti izrazito stresno i otežano iskustvo. Osim što često nisu obuhvaćene preventivnim zdravstvenim pregledima, osobe s poremećajem iz spektra autizma rijetko doživljavaju odgovarajuće prilagodbe koje bi im olakšale boravak i postupke u zdravstvenim ustanovama. Uz teorijski pregled, rad donosi rezultate istraživanja provedenog sa 102 sudionika iz Hrvatske – roditelja djece s autizmom i autističnih odraslih. Ovo je istraživanje željelo utvrditi najčešće izazove s kojima se susreću osobe s poremećajem iz spektra autizma tijekom zdravstvenih pregleda te identificirati potrebne prilagodbe za iste u sustavu zdravstva. Predložene su konkretne prilagodbe koje mogu doprinijeti pristupačnijoj zdravstvenoj skrbi, poput bolje organizacije termina, jasne strukture pregleda, prilagođene komunikacije i senzorno prilagođenog prostora s ciljem stvaranja sigurnijeg i ugodnijeg zdravstvenog okruženja za djecu i odrasle s poremećajem iz spektra autizma.

Nikolina Šrajbek edukacijska je rehabilitatorica koja svoje prve profesionalne korake gradi u posebnom poludnevnom programu za djecu s autizmom u Dječjem vrtiću Bajka. Diplomirala je Edukacijsku rehabilitaciju u srpnju 2024. godine, a tijekom studija stekla je vrijedno iskustvo volontiranjem u različitim ustanovama i sudjelovanjem na stručnim konferencijama posvećenima podršci osobama s invaliditetom. Poseban interes pokazuje za područje autizma, unutar kojeg aktivno razvija svoje znanje i vještine, između ostalog i kroz edukaciju za PODD praktičarku. Suosnivačica je podcasta o edukacijskoj rehabilitaciji (ERPOST-a), koji se bavi promišljanjima i izazovima struke. U svom radu teži kritičkom pristupu i prilagodbi podrške individualnim potrebama svakog djeteta, vjerujući da se ključ napretka krije u pronalasku načina na koji dijete najbolje uči. Izvan profesionalnog konteksta, energiju crpi iz putovanja i kuhanja.

U slučaju kašnjenja programa simpozija, predviđena pauza će biti kraća.

Iako se koncept rane intervencije u nas promiče godinama kroz različite aktivnosti, još uvijek je u našoj zemlji prisutan tradicionalni pristup ranoj intervenciji u djetinjstvu. Tradicionalno u ovome slučaju nije nužno „dobro“ jer podrazumijeva nepovezane postupke usmjerene na djetetove nedostatke u kojima roditelj nerijetko ostaje s druge strane vrata. Hrvatska udruga za ranu intervenciju djetinjstvu (HURID) kroz organizirane aktivnosti od 2007. godine aktivno zagovara stvaranje sustava rane intervencije kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama. Predavanje je osmišljeno u formi odgovora na najčešća pitanja koja imaju obitelji djece rane dobi koja pokazuju razvojna odstupanja ili teškoće. Primjerice, terminološke zavrzlame u ranoj intervenciji u djetinjstvu (ranarazvojna podrška vs. rana intervencija), izazovi s kojima se obitelji susreću u potrazi za podrškom, roditeljski prijedlozi za unaprjeđenje sustava kao i osvrt na jedno od najčešćih pitanja „Je li više podrške nužno i bolje za dijete?“. Odgovori će biti potkrijepljeni suvremenim informacijama o ranoj intervenciji kao i rezultatima istraživanja koja je proveo HURID.

Jasmina Ivšac Pavliša redovita je profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (ERF) Sveučilišta u Zagrebu. Njezini interesi vezani su uz rano prepoznavanje odstupanja u komunikaciji i jezičnome razvoju, oblike podrške te razvoj i implementaciju potpomognute komunikacije. Aktivno je pridonijela provedbi različitih multidisciplinarnih projekata usmjerenih na razvoj nisko i visokotehnoloških oblika potpomognute komunikacije (primjerice, projekti ICT-AAC, MULTI-SKLAD). Urednica je sveučilišnog udžbenika Potpomognuta komunikacija kao metoda rane intervencije: teorijska ishodišta i klinička praksa. U dva je navrata vodila Nastavno-klinički centar ERF-a. Trenutačno je voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji te predsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu.

Blanka Turza programska je voditeljica HURID-a. Punih trinaest godina sudjeluje u vođenju projekata u nevladinom sektoru, a od toga osam godina kao suradnica na projektima i programima udruga koje se bave pravima djece iz ranjivih skupina i podrškom roditeljstvu.

U predškolskoj dobi djeca stječu temeljna znanja, fizičke i društvene vještine. Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju. Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu. Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (jedinice lokalne i područne samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i osnivati dječje vrtiće. Osnivači vrtića mogu biti i vjerske zajednice te druge pravne i fizičke osobe. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u Hrvatskoj je trenutno registrirano 896 dječjih vrtića. Odgoj i obrazovanje ostvaruje se na temelju Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te Nacionalnog kurikuluma predškole, no svaki dječji vrtić nadalje izrađuje vlastiti Petogodišnji kurikulum kao i  Godišnji plan i program rada. Uvjeti u dječjim vrtićima, materijalni, kadrovski i logistički, uvelike se razlikuju od vrtića do vrtića. U ovom izlaganju bit će prikazane prakse dječjih vrtića s naglaskom na proces upisa djece s teškoćama: ostvarivanje prednosti pri upisu, rad stručnog povjerenstva za upise, razlike između procesa upisa djece “tipičnog” razvoja i djeteta s teškoćama, mogućnosti osiguravanja specifičnih uvjeta za uključivanje djeteta s teškoćama u redoviti ili posebni program, provođenje programa opservacije djeteta i njihova svrha, provođenje individualiziranog odgojno-obrazovnog kurikuluma, osiguravanje podrške djetetu,…

Marija Presečki Zmajlović je 2005. godine diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu,  Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, smjeru Rehabilitacija. 2006. godine je rodne zagorske brege zamijenila sa plešivičkim i kao stručna suradnica edukacijska rehabilitatorica s radom započela u Dječjem vrtiću Radost, Jastrebarsko. Od 2013. godine članica je Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te je u dva mandatna razdoblja bila član Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje, a od 2024. godine članica je Upravnog odbora i obnaša funkciju zamjenice predsjednice ove strukovne komore. Dodatno se educirala u području menadžmenta i upravljanja ljudskim potencijalima. Trenutno radi u Dječjem vrtiću Trnsko u Novom Zagrebu gdje je vršiteljica dužnosti ravnateljice. Živi u Jaski (Jastrebarskom) sa suprugom i dvije kćeri. 

U ovom zajedničkom predavanju Kosjenka Petek i Ivana Gaurina Krtalić promišljaju osobnu i profesionalnu ulogu učitelja iz perspektive autističnog identiteta, osjetljivosti i snage. Kroz iskustva iz školskog sustava, borbu za inkluziju i osobni razvoj, govore o izazovima, ograničenjima i mogućnostima koje učitelji imaju u stvaranju prostora za autentično učenje i povezanost s učenicima. Predavanje se dotiče zakonskih okvira prava autističnih učenika, školovanja kod kuće, univerzalnog dizajna u poučavanju te uloge učitelja kao onoga koji stalno uči. Naglasak je na važnosti odnosa, razumijevanja i unutarnje jasnoće u kontekstu obrazovanja koje poštuje različitost.

Kosjenka Petek je učiteljica u spektru autizma (ex-Aspergerov sindrom) iz Zagreba s više od 20 godina iskustva u nastavi. Aktivna je u edukaciji odgojno-obrazovnih i kulturnih djelatnika o digitalnim alatima i inkluzivnim metodologijama poučavanja, s naglaskom na ljudska prava učenika s teškoćama i invaliditetom. Volontira kao samozastupnica u Udruzi za autizam ASK i pri EUCAP-u, a sudjeluje i u participatornim istraživanjima. U svom radu povezuje osobno iskustvo autizma, roditeljstvo i profesionalno znanje, posebno kroz teme univerzalnog dizajna, potpomognute komunikacije i školovanja kod kuće. U slobodno vrijeme piše poeziju i pronalazi radost u svakodnevnim detaljima.

Ivana Gaurina Krtalić je učiteljica razredne nastave s dugogodišnjim iskustvom i edukantica logoterapije. Kroz vlastito iskustvo propituje identitet učitelja u kontekstu osjetljivosti, autentičnosti i unutarnje slobode. U svom radu naglašava važnost stvaranja sigurnog i prihvaćajućeg prostora za sve učenike, posebno za one koji ne prate tipične obrasce mišljenja i ponašanja. Smatra da prava promjena u obrazovanju počinje iznutra – od učitelja koji poznaje sebe i djeluje s empatijom. Bavi se temama neurodivergencije, piše i njeguje svakodnevne rituale koji pomažu u održavanju ravnoteže između vanjskog svijeta i unutarnjeg mira.

Izlaganje donosi pregled ključnih aktivnosti Hrvatske udruge pomoćnika u nastavi i problema s kojima se pomoćnici susreću u svakodnevnom radu. Poseban naglasak stavlja se na novosti u zakonodavnom okviru, uključujući aktualne izazove u tumačenju i primjeni Pravilnika o pomoćnicima u nastavi – osobito članka 5., stavaka 9. i 10. Bit će riječi i o ostvarivanju prava na pomoćnika u nastavi (PUN) i stručnog komunikacijskog posrednika (SKP), kao i o važnosti edukacije i stručnog usavršavanja pomoćnika. Izlaganje spaja osobno iskustvo s institucionalnim uvidom, nudeći konkretan pogled na sustav iz perspektive terena.

Nataša Pavičić je predsjednica Hrvatske udruge pomoćnika u nastavi – PUN HR, gdje aktivno zagovara bolji položaj pomoćnika u nastavi i kvalitetniju podršku učenicima kojima su oni namijenjeni. Iako je relativno nova na poziciji predsjednice Udruge, već se istaknula konkretnim djelovanjem i rezultatima. Kao pomoćnica u nastavi s višegodišnjim iskustvom, iz prve je ruke upoznata s izazovima i stvarnim potrebama kako pomoćnika, tako i učenika, roditelja i osnivača škola. Posebnu vrijednost u svom radu prepoznaje u svakodnevnom kontaktu s djecom, u čijem napretku i osmijehu pronalazi motivaciju i smisao svog angažmana.

Predavanje će se najprije osvrnuti na sami proces upisa učenika u srednje strukovne škole s aspekta suradnje svih dionika u svrhu optimalnog odabira zanimanja (roditelji, nastavnici i strukovni učitelji u srednjoj školi, Zavod za zapošljavanje, poslodavci). Također će biti govora o načinu provedbe teoretske i praktične nastave tijekom srednjoškolskog obrazovanja s naglaskom na moguće izazove i kako im doskočiti. Od sljedeće školske godine u strukovne škole najvjerojatnije se uvodi modularna nastava te će doći do znatnijih promjena u nekim zanimanjima. To je također aspekt koji treba imati u vidu. Na samom kraju ukratko će biti predstavljen jedan od rezultata Erasmus+ projekta Green ASC VET – Zeleno strukovno obrazovanje za autistične osobe koji se konkretno tiče prilagodbe nastave autističnim osobama, naime, na ankete i fokus grupe provedene među nastavnicima i strukovnim učiteljima u Republici Hrvatskoj.

Edita Margeta, prof. engleskog i njemačkog jezika i književnosti 21 godina radnog iskustva kao nastavnica engleskog i njemačkog jezika u Industrijsko-obrtničkoj školi Slavonski Brod. Intenzivno sudjeluje u projektima Europske unije od 2011. godine. Trenutno provodi Erasmus+ projekt Green ASC VET – Zeleno strukovno obrazovanje za autistične osobe.

U slučaju kašnjenja programa simpozija, predviđena pauza će biti kraća.

Pravo na rad temeljno je ljudsko pravo, a Republika Hrvatska potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz različite zakonske i podzakonske propise i akte. Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb javna je ustanova koja organizira i izvodi profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom što obuhvaća širok spektar mjera i aktivnosti s ciljem da se osoba s invaliditetom osposobi za prikladan posao, da se zaposli, zadrži posao, u njemu napreduje i da se profesionalno razvija. Na ovom predavanju predstavit će se usluge Centra za profesionalnu rehabilitaciju, rehabilitacijski programi te koji su čimbenici potrebni za održivo zapošljavanje osoba s invaliditetom – detaljna rehabilitacijska procjena mogućnosti korisnika, kvalitetni programi profesionalne rehabilitacije, temeljita priprema poslodavca, razumna prilagodba te primjerena stručna podrška tijekom cjelokupnog procesa.

Darko Sobota od 2016. radi u Centru za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“. Stručnjak je iz područja asistivnih tehnologija te osmišljava rješenja i izrađuje planove prilagodbi radnih mjesta na kojima su zaposlene osobe s invaliditetom vodeći se načelom razumne prilagodbe. Od 2021. godine rukovodi Odjelom za rad s poslodavcima te razvija mrežu suradnje s poslodavcima i ustanovama. Osmišljava strategije održivog zapošljavanja osoba različitih vrsta i težina invaliditeta ovisno o potrebama poslodavca te procijenjenim mogućnostima osobe s invaliditetom. Brine o cjelokupnom procesu profesionalne rehabilitacije – od procjene korisnika, preko radnog osposobljavanja i formiranja inkluzivnog radnog okruženja do održivog zapošljavanja potpomognutog dostupnim poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom s ciljem obostranog zadovoljstva (poslodavca i zaposlenika). Stalno osluškuje tržište rada te smišlja i razrađuje nove ideje za radnu integraciju osoba s invaliditetom. Teži k podizanju svijesti poslodavaca oko uključivanja osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada. Rad je temeljno ljudsko pravo – učinimo ga pristupačnim!

Zeleno strukovno obrazovanje za autistične osobe je Erasmus plus projekt koji je u fazi provedbe koja će potrajati do 1. listopada 2026.g. Prezentacija će sudionike upoznati sa dijelovima projekta:

• programom za nastavnike i trenere strukovnih škola koji će raditi s autističnim učenicima,
• videima 360 za 15 zanimanja koji će omogućiti autističnim učenicima odabir zanimanja,
• XR (produžena stvarnost) simulacije za trening vještina za 8 zanimanja,
• XR Interview Master – komunikacijskim rješenjem za trening razgovora za posao.
• Trogodišnjom kampanjom „Uključi me, ja to mogu“ za senzibiliziranje poslodavaca i društva u cjelini za uključivanje autističnih osoba u tržište rada.

Željko Habek, predsjednik Udruge za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda, član Nacionalnog tima za strukovno obrazovanje Agencije za mobilnost i programe EU. Dipl. inž. strojarstva sa 50 godina iskustva u projektiranju, marketingu, upravljanju tvrtkom te radom u obrazovnim ustanovama u strukovnom obrazovanju, obrazovanju odraslih i na dva fakulteta. Koordinator 5 EU projekta, kreator dva sustava cjeloživotnog obrazovanja. Rukovodio timom koji je na bazi Erasmus+ projekta izradio standard zanimanja, standard kvalifikacije (HKO) i kurikulum za trogodišnje zanimanje zavarivač usuglašen sa međunarodnim standardima. Na osnovu tih standarda izradili smo 24 mikrokvalifikacije i 7 djelomičnih kvalifikacija za zavarivače koji se primjenjuju u obrazovnom sustavu RH.

Prijelaz u odraslu dob donosi izazove u različitim područjima života, što zahtijeva razvoj i dostupnost usluga usmjerenih na nove uloge, potrebe i razvojne zadatke odrasle dobi. Cilj izlaganja je dati pregled postojećih usluga i službi podrške u zajednici za odrasle autistične osobe u Hrvatskoj i svijetu, s naglaskom na stanovanje i dnevne programe. Fokus izlaganja bit će na sadržajnom aspektu, dakle ne samo na tome koje usluge formalno postoje, već kako bi se one trebale provoditi s obzirom na suvremene spoznaje i pristupe, a polazeći od koncepta kvalitete života. Istaknut će se ključni izazovi i ponuditi neka rješenja temeljena na relevantnim znanstvenim spoznajama i primjerima dobre prakse.

Alisa Vivoda, magistra edukacijske rehabilitacije, asistentica je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju. Prije toga bila je zaposlena na EU projektu Digi-ID PLUS na istom fakultetu gdje je stekla iskustvo inkluzivnog pristupa u radu s osobama s invaliditetom. Primarni fokus njenog rada su programi podrške za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, osobno usmjereno planiranje i inkluzivni pristup. Sudjeluje i u provođenju radionica socijalnih vještina te organizaciji aktivnosti slobodnog vremena za djecu i mlade s teškoćama u razvoju.

Kroz poludnevni program stručno vođenih edukacijsko-rehabilitacijskih, radnoterapijskih, kreativnih i sportskih aktivnosti, senzibilizaciju šire javnosti i edukaciju studenata i studentica Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta, nudi se odgovor na sve veći problem manjka izvaninstitucionalnih socijalnih usluga za odrasle osobe s autizmom, što predstavlja veliku prepreku u realizaciji prava njih i njihovih obitelji te opće osviještenosti o važnosti društvene inkluzije. Dnevni boravak, gdje se program održava, predstavlja sigurno mjesto, zajednicu i podršku za osobe i njihove obitelji. Cilj predavanja je približiti važnost programa za odrasle koji su osmišljeni da budu podržavajući, ali i ograničenja sustava koja utječu na provedbu ovakvih programa.

Mirna Pavičić, mag.rehab.educ., voditeljica Programa poludnevnog boravka u Udruzi za autizam – Zagreb i edukantica Integrativne tjelesne psihoterapije, kroz rad u sustavima odgoja i obrazovanja te socijalne skrbi s djecom i mladima, a trenutno odraslim osobama s autizmom stječe iskustvo o važnosti promicanja kvalitete života, poštivanja prava i mentalnog zdravlja.

Udruga za autizam Pogled iz Nedelišća već 16 godina pruža stručnu emocionalnu, edukacijsku i socijalizacijsku podršku djeci i mladima s autizmom i njihovim obiteljima. Kao jedina organizacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj specijalizirana za organiziranu podršku djeci i mladima s autizmom, godišnje obuhvaća više od 80 korisnika kroz različite terapijske, edukativne, sportske i kulturne programe. Svoj rad temelji na inovativnosti, stručnosti, pravednosti, jednakosti i uvažavanju. Aktivno se zalažući za inkluziju i prava osoba s autizmom u društvu. Kroz prezentaciju rada Udruge Pogled približit će vam aktivnosti i programe koje provode za djecu i mlade s autizmom te planove za budućnost.

Kristina Novak koordinatorica je komunikacija i programa u Udruzi za autizam Pogled, magistra ekonomije i specijalistica za pisanje i upravljanje projektima EU fondova. Priprema i provodi projekte kojima Udruga Pogled svojim korisnicima omogućuje sudjelovanje na inovativnim programima i aktivnostima.