Održan simpozij o pitanjima dječje i adolescentske psihijatrije

Aktualna pitanja dječje i adolescentne psihijatrije i psihoterapije tema su međunarodnog simpozija koji se održao  14. lipnja u Zagrebu. Simpozij je bio namijenjen  liječnicima, dječjim psihijatrima,  liječnicima školske medicine, pedijatrima, psiholozima, socijalnim radnicima, odgajateljima, učiteljima, pedagozima, profesorima rehabilitatorima, logopedima, medicinskim sestrama te drugim stručnjacima, koji sudjeluju u zaštiti duševnog zdravlja djece i adolescenata.

Ove godine simpozij je bio posebno posvećen ulogama KBC-ova, kao regionalnim  važnim voditeljima dječje i adolescentne psihijatrije u Hrvatskoj. Naime, u simpoziju su sudjelovali predstavnici sva četiri KBC-a, kao predstavnici najvećeg broja dječjih psihijatara u Hrvatskoj. Prezentacije su se fokusirale na aktualna i specifična pitanja dijagnostike i terapije u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji i psihoterapiji, koja se kao struka razlikuje od odrasle psihijatrije i drugih srodnih struka, ističe doc. prim. dr. sc. Ivan Begovac, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri Klinici za psihološku medicinu, Medicinski fakultet Sveučilište Zagreb, i KBC Zagreb, organizator simpozija.

Liječenjem djece u ranoj fazi preveniraju se psihičke smetnje u odraslih, i ovdje se, ističe doc. Begovac radi o pitanjima brige za mentalno zdravlje nacije, koje mora biti sustavno riješeno. Dječja i adolescentna psihijatrija je kao struka odvojena od odrasle psihijatrije u Hrvatskoj od godine 2011, a postoji i specijalni Zakon o osobama s duševnim smetnjama (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 2015.) Taj zakon jasno razlikuje liječenje djece od odraslih osoba. U tijeku je donošenje i strateškog plana dječje psihijatrije u Republici Hrvatskoj. Valja istaknuti i pozitivan primjer organizacije dječje psihijatrije u KBC Osijeku, te se može reći da je u zadnje vrijeme učinjeno dosta pozitivnoga. No, zbog sustavnih nedostataka potrebno je dodatno poraditi kad je riječ o liječenju hitnih stanja, nedostatku organizacijskih cjelina dječje psihijatrije, liječenju specifičnih dijagnoza itd. 

Imamo veliku obavezu kao stručnjaci prema djeci s psihičkim smetnjama i njihovim roditeljima, još bolje unaprijediti skrb, što nisu veliki organizacijski i logistički zahvati, ali potrebno je jasno zadati praktične rokove za provedbu istih. Što se tiče liječnika, mi smo spremni na nove iskorake. To je naša obaveza prema našim učiteljima, kao i prema prvoj generaciji specijalizanata iz dječje psihijatrije u Hrvatskoj, mladih liječnika (njih oko dvadesetak), da budu kvalitetno osposobljeni za budući rad u Hrvatskoj na dobrobit Hrvatske, istaknuo je doc. Begovac.

Među sudionicima simpozija je bila i predsjednica Saveza udruga za autizam Hrvatske, Lidija Penko, koja se okupljenima obratila s nadom da će pomaci koje vidimo u Osijeku biti pozitivni i učinkoviti. Istaknula je kako se nada da će postojati snažna suradnja s Centrom za autizam Osijek koji je u završnim fazama gradnje i opremanja. U konačnici je pozvala na širenje dobrih praksi i korištenje kapaciteta za brigu o osobama s autizmom na razini svih KBC-ova i cijele Hrvatske. Previše je vremena već prošlo i naša djeca odrastaju puno brže nego što se sustav konsolidira i kapacitira, moramo ubrzati, naglasila je Penko. 

Organizatori simpozija su bili Hrvatsko društvo za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora, Klinika za Psihološku medicinu Medicinskog fakulteta, Sveučilište Zagreb i Klinički bolnički Centar Zagreb.